ZAGREBAČKI VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, Zagreb, tel: 01/6524 455, radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8-20:30 sati, subota 8-18:00 sati
početna
o nama
ponuda
servis
akcije
plaćanje
gdje smo

tapisoni
tapisoni za objekte
tapisoni za sajmove
tepih kocke
vorwerk tapisoni
umjetna trava
tepisi
tepih staze
protuklizne staze i otirači
 
 
 
AKTUALNO (iz stranog tiska): tapisonom protiv alergije
Najnovija istraživanja njemačkog saveza za alergije i astmu dokazala su da je u prostoriji koja je bila obložena tapisonom drastično smanjena koncentracija mikroprašine u zraku u odnosu na prostorije s glatkim podovima. Pozornost politike i potrošača uglavnom su donedavno bila usmjerena na koncentraciju mikroprašine u gradovima kao i na prašinu još sitnijih čestica, a jedva da se nešto pažnje posvećivalo izloženosti prašini u unutrašnjim prostorima.
U mnogim stanovima mjerenja su pokazala da postoji tolika koncentracija prašine da prelazi međunarodne granične vrijednosti, koje bi inače dovele do trenutne zabrane vožnje kroz pogođena područja ili ulice. Poznato je već stoljećima da prašina može ugroziti zdravlje ljudi, no isto tako ona je dio našeg života na Zemlji. Već 200 godina postoje tehnike za mjerenje količine prašine, procjenjivanje izloženosti prašine u medicinske svrhe kao i mjere zaštite koje se sve više razvijaju. Mikroprašina prije svega predstavlja velik problem za alergičare. Bez obzira na vrstu prašine koju udišemo, čestice prašine same po sebi svojim mehaničkim djelovanjem nadražuju dišni sustav, a to djelovanje se još više pojačava kod već oštećenog bronhialnog sustava. Na ove čestice povrh toga se vežu i druge tvari, kao što su naprimjer alergeni, koji na ovaj način dopiru duboko u pluća te time mogu izazvati odgovarajuće reakcije.
Tako se npr. mačji alergen nalazi u lebdećem stanju u zraku, koji mačke lizanjem lijepe na krzno zajedno s prašinom. Tako se i izmet kućne grinje iz prašine zajedno sa svojim alergenom raspada na sastavne dijelove koji nalikuju prašini i koji također dospijeva u zrak. Razne vrste prašine odgovorne su za cijeli niz bolesti. Ugljena prašina napada vezivno tkivo pluća i razara plućne alveole, dok čista lebdeća prašina aktivira trombocite, čime krv postaje gušća i time je povećan rizik od srčanog infarkta. Zna se da određene vrste prašine mogu izazvati rak, npr. azbestna prašina ili prašina od bukovog drveta. Jedno istraživanje od strane Europske Unije govori o tome da mikroprašina smanjuje životni vijek za devet mjeseci. Svjetska zdravstvena organizacija je došla do sličnih spoznaja.
Kako se samim tim postavljaju brojna pitanja oko zaštite od mikročestica prašine u Njemačkoj su provedena istraživanja čiji je predmet bila zasićenost mikroprašinom u unutrašnjim prostorima s obzirom na njihovu opremu i korištenje s težištem na podne obloge.
Predmet istraživanja su bila kućanstva, njih više od 100, a odabrana su nasumce. U tim kućanstvima istraživane su spavaće sobe, dnevne i dječje sobe. Mjerenje je provedeno pomoću mjernih uređaja koji su priznati na međunarodnoj znanstvenoj razini. Tako su korišteni šesnaestokanalni laserski brojači čestica koji sakupljaju i broje sve frakcije mikroprašine u zraku manje od 10um. Nakon toga se prašina sakupljala gravimetrijskom metodom. To je metoda gdje se zrak u unutrašnjim prostorijama usisava pomoću pumpe, koji se dalje provodi do filtera. Postupkom separacije na filteru su ostale čestice prašine manje od 10um. Određivanjem težine filtera prije i poslije mjerenja izračunata je količina prašine kao i odnos između tako dobivene veličine s volumenom usisnog zraka. Mjerenja su pokazala da su u određenim prostorijama dosegnute i prekoračene granične vrijednosti, a to u prvom redu ovisi o ostalim rubnim parametrima koji nisu pravilo za sve, a to su pušenje, kućni ljubimci, način čišćenja, aktivnosti u prostoriji.
Ključna ocjena aktualne znanstvene analize je nedvosmislena: Uporabom glatkih podnih obloga raste rizik od povećane koncentracije mikroprašine u prostoriji, dok uporabom tapisona taj rizik smanjuje na najmanju moguću mjeru. Prosječna koncentracija mikročestica prašine u prostorijama s glatkim podovima dvostruko je bila veća od one u prostorijama s tapisonima, te su se kretale iznad graničnih vrijednosti. Time je dokazano da odabirom podne obloge možemo pomoći osobama alergičnima na kućnu prašinu, a isto tako možemo i preventivno na to utjecati. U Njemačkoj, ohrabreni velikim uspjehom ovog istraživanja, započinju s novim istraživanjem u kojem će pratiti pojavu alergena grinje u prostorijama kućanstava u odnosu na materijale opreme.